Hacktivist or Cyberterrorist?
Webster’s New World Hacker Dictionary autora Bernadette Schell i Clemensa Martina, u izdanju Wiley Publishing-a iz septembra ove godine pisan je za sve koji se bave cyberspace-om i interesuju ih pitanja bezbednosti (pravnici, istraživači iz društvenih nauka, IT profesionalci, zaduženi za bezbednost vlada i kompanija...). Autori su eksperti za IT bezbednost i hacker profiling sa akademskim i poslovnim backgroundom.
Posle predgovora i uvoda autora, rečnik uključuje hronologiju hacker-related događaja, koja obuhvata: predistoriju (19. vek – 1969.), drevno doba (1970–1979.), zlatno doba (1980–1989.), velike hakerske ratove i hakerski aktivizam (1990–2000.) i najnoviji period – eru straha od cyber-apokalipse (posle 2001.). Naravno, fokus je na događajima i protagonistima u prošlih 40 godina, od početnih "podviga" na MIT 60-ih.
Rečnik sadrži 875 termina, opisa i objašnjenja vezanih za ključne koncepte IT bezbednosti, studije slučaja, teorije, važne zakonske propise i tehnička oruđa kojima se služe hakeri. Entries su grupisani u 4 kategorije (generalni termini, pravni termini, pravni slučajevi i ličnosti), crossreferenced su i sugerisana je dodatna literatura i izvori na Internetu.
Appendix A: How Do Hackers Break into Computers? napisala je Carolyn Meinel i u njemu se detaljnije objašnjavaju načini pristupanja i krađe informacija. Appendix B je spisak dodatnih resursa.
Rečnik je up-to-date, ali autori ukazuju da treba imati u vidu da se polje koje on pokriva menja svakog trenutka – stalno se pojavljuju nove slabe karike u IT sistemima i nove pretnje (kompjuterski virusi, worms), kao i nove motivacije za napad.
Reč haker po autorima potiče iz jidiša, a značenje je bilo "nevešt izrađivač nameštaja".
Najveći izazov pri definisanju hakerske terminologije su vrednosne kontroverze koje se za njih vezuju. Autori smatraju da aktivnost koja je u pitanju (a može tehnički da bude istovetna) treba da posmatramo kao bi-modalnu pojavu, čiji bi polovi bili hacking versus cracking. Kreativni hakeri, haktivisti ili White Hat bi trebalo da imaju pozitivnu konotaciju. Oni su individue koje detaljno poznaju kompjuterske sisteme i znaju kako da u njima nađu prečice i nova rešenja. Aktivnost cracker-a (Black Hat) je ona koju bi trebalo da smatramo kriminalnom. Oni su maliciozni napadači koji kvare, zamenjuju ili brišu podatke iz lične koristi, sabotiraju sisteme nacionalne bezbednosti i ugrožavaju informacionu infrastrukturu od koje zavisi dobrobit mnogih ljudi. Balans između dve strane ove jednačine – pozitivnog ili negativnog vrednovanja - stvar je kulture, prava i konstelacije interesa.
Na kraju, ne morate ni da imate kompjuter da biste bili žrtva cybercrime-a, a da biste učestvovali u nekoj hacktivističkoj akciji, ne treba da budete kompjuterski genije...
